Međugorje
Svetište Kraljice Mira
Doznajte više o Međugorju
Kratka povijest Međugorja
Međugorje je jedno od najpoznatijih rimokatoličkih hodočasničkih odredišta na svijetu. Postalo je poznato kroz ukazanja Djevice Marije, koja se kao fenomen počela javljati 24. lipnja 1981. godine kada je šestero mladih – Ivanka Ivanković, Mirjana Dragićević, Vicka Ivanković, Ivan Dragićević, Ivan Ivanković i Milka Pavlović – izvijestilo o ukazanju Majke Božje na brdu Crnica u Međugorju. Kako su se izvješća o ukazanjima ponavljala, s vremenom je Međugorje postalo jednim od poznatijih marijanskih hodočasničkih odredišta.
Unatoč razvijenom turizmu, Međugorje je još uvijek zadržalo svoj prvotni šarm, u kojem hodočasnici nalaze mir u vjeri. Središte okupljanja je crkva sv. Jakova u centru mjesta.
Za vrijeme rimskog doba ovo je područje pripadalo naronskom okrugu. Pronađeni su ostaci kasnoantičke bazilike.
Međugorje se prvi put spominje 1599. godine, u povijesnim dokumentima, kao autonomna župa. Sadašnja župa osnovana je 1892. godine i posvećena je sv. Jakovu, zaštitniku hodočasnika.
Mjesto Gospinih ukazanja
Brdo ukazanja
Mjesto prvih Gospinih ukazanja. Po svjedočenju šestero vidjelaca na mjestu gdje je stajala Blažena Djevica Marija – Kraljica Mira za 20. obljetnicu (2001. god.) postavljen je Gospin kip, isti onakav kakav je 1987. postavljen ispred župne crkve.
Kip od bijelog mramora, djelo talijanskog klesara Dine Felicia iz Massa Carrare. Kip na Podbrdu je dar korejskih hodočasnika. Duboko potaknuti nakon ozdravljenja jednog djeteta, željeli su učiniti nešto da zahvale Bogu i Kraljici Mira za Milost.
Križni put
Brdo Križevac
Križevac je brdo iznad Međugorja (520 m) na kojem su župljani još 16. ožujka 1934. godine podigli 8,56 m visok armiranobetonski križ na kojem stoji: “Isusu Kristu, Otkupitelju ljudskog roda”, u znak svoje vjere, ljubavi i nade, u spomen 1900. godišnjice Muke Isusove.
Prema svjedočanstvu vidjelaca, u poruci od 30.08.1984. Gospa je rekla: «I križ je bio u Božjem planu kad ste ga sagradili«. S početkom Gospinih ukazanja, na Križevcu se počeo moliti Križni put. Postaje su u početku bile označene drvenim križevima, a 1988. godine su bili postavljeni brončani reljefi (djelo prof. Carmela Puzzola). Na svakome od njih (osim u Getsemanskom vrtu) nalazi se Gospa. Križevac za hodočasnike znači poziv da susretnu Isusa u njegovoj Muci i otkriju njegovu ljubav.